Osnovna škola Brezovica

 Knjižnica u novoj školi

Ulaskom u novu školsku zgradu trebalo je osmisliti način rada obzirom na otegotne okolnosti – nedostatak svega potrebnog za rad. No, malo – pomalo stvari su dolazile na svoje mjesto te danas imamo oplemenjeni prostor u kojem bi svatko poželio učiti i raditi.

Inventarizacija knjižnog fonda započeta je 1997. i do danas su zapunjene tri Inventar knjige. Tako imamo u centralnoj školi oko 10.000 svezaka, a na područnim školama još oko 1.000. No, problem je nedostatak smještajnih kapaciteta i u centralnoj, i u područnim školama, što zahtijeva dodatna sredstva do kojih se vrlo teško dolazi. Od 1998. godine do danas knjižnica je obogaćena brojnim donacijama – dio su knjiga poklonili sami autori, dio pak učenici, ponajviše tijekom Mjeseca hrvatske knjige. Izdvajamo nekoliko imena pisaca/intelektualaca osjetljivih na potrebe knjižnice: Josip Balaško, Tomislav Ćorić, Tomislav Dorotić, Darko Duga, Barbara i Franjo Friščić, Draženka Jakšić, Dubravka Miljković, Vlado Halovanić, Ivan Večenaj, Željka Grbac, Ivan Srednoselec, «Tisak Matić», Damir Škarpa te Marko Bakran. Učenika – donatora je pedesetak kroz proteklih deset godina, a najviše je knjiga poklonila Lucija Jurčić.

Naša je knjižnica, međutim, često i sama poklanjala knjige novootvorenim dječjim odjelima u ratom zahvaćenim područjima, a zadnja je prikupljena donacija za Gradsku knjižnicu u Sarajevu (stotinjak knjiga) djelomično iz našeg fonda, a dijelom od učenika, gdje se posebno istaknuo štićenik Dječjeg centra blaženog Alojzija Stepinca – Melkior Božić. Uz novonabavljene knjige, ostvareni su i brojni književni susreti s piscima i drugim umjetnicima. U novoj su školi bili: Josip Balaško, Milan Taritaš, Stjepan Svedrović, Stanislav Femenić, Višnja Stahuljak, Anto Gardaš, Božidar Prosenjak, Rajko Bundalo, Vlasta Vuk, Matko Marušić, Željka Horvat Vukelja, Vlado Halovanić, Zlatko Krilić, Maja Brajko Livaković, Jozo Vrkić, Branka Primorac te Dubravko Bitenc, a u pripremi su i susreti s Mirom Gavranom, Šimom Storićem te Nadom Mihoković Kumrić.

Od 2003. započela je informatizacija knjižnice kada je i sklopljen ugovor o implementaciji knjižničnog softvera Metel Win i povezivanju u računalnu mrežu knjižnica. Ministarstvo prosvjete i športa opremilo je tada knjižnicu računalom (i pisačem) na kojem se još uvijek radi.

Projekti školske knjižnice: uz uobičajene aktivnosti vezane uz kulturnu i javnu djelatnost koje knjižnica obilježava izložbama, audio-prilozima, slikokazima, valja izdvojiti neke od znamenitijih.

LEKTIRA NA DRUGAČIJI NAČIN je predstavljena na stručnim skupovima na gradskoj, županijskoj i državnoj razini, a projekt je rezultirao suradnjom s kazalištem Mala scena i Obrazovnim programom Hrvatske televizije, a objavljen je i u časopisu HRČAK.

KLUB MLADIH ČITATELJA - za one koji vole knjigu i čitanje nevezano od školske lektire, a i sami su se odlučili okušati u pisanju, rezultirao je suradnjom s Hrvatskim radijem i objavljivanjem nekih od originalnijih tekstova.

Aktivnosti šk. knjižnice u Mjesecu hrvatske knjige: 15. listopada – 15. studenoga

2002:

Organizacija kviza za učenike 4. razreda U SVIJETU IZ SNOVA (vezano uz književnu lektiru);

Sudjelovanje u Nacionalnom kvizu za poticanje čitanja KNJIGE GRADE MOSTOVE;

Organiziranje kviza za učenike 8. razreda – RIJEČI LETE, NAPISANO OSTAJE.

Rezultati kvizova za učenike: u finalnom dijelu Razredne nastave natjecalo se 6 učenika (troje iz 4.a, troje iz 4.b). Konačni je redoslijed bio: Karmela Peček, Dora Đurđević, Jelena Mijatović, Andrea Trgovčević, Katarina Kirin te Antonio Ivanković.

U Predmetnoj nastavi nabolje su rezultate ostvarile Nikolina Crnković i Monika Tomaško.

Projekt LEKTIRA NA DRUGAČIJI NAČIN , 2. dio – predstavljen na Proljetnoj školi školskih knjižničara u Novom Vinodolskom, vezan uz naslove u programu Predmetne nastave, popraćen osvrtom u Školskim novinama.

Projekt ČITANJE I PISANJE ZA KRITIČKO MIŠLJENJE rezultirao je kreativnim radom te sudjelovanjem učenika na natječajima s neobičnom tematikom u literarnoj i likovnoj domeni.

Projekt POVIJEST PISMA I KNJIGE – za učenike svih godišta tijekom zimskog, proljetnog i ljetnog odmora učenika kroz edukativne radionice koje traju sve do danas. Teme su bile vezane ponajprije uz jezik i književnost, potom uz povijest i zemljopis, a danas su vezane uz sva područja koja učenike zanimaju.

Projekt VLAK DOBRIH PRIČA koji je obuhvatio 20 odjela Razredne nastave, u suradnji s Mozaikom knjiga, predstavljen na Informativnom utorku u Gradskoj knjižnici te u časopisu Prvi izbor, potaknuo je mnoge zagrebačke škole da slijede naš primjer i poučavaju djecu o lektirnim djelima na izvorima gdje su nastajala.

Slijedi sudjelovanje u akcijama Moja najdraža knjiga ( podjednako za Razrednu kao i za Predmetnu nastavu) te u projektu Živa lektira kao i predstavljanje kreativnih radionica na stručnim vijećima učitelja Razredne i Predmetne nastave te na 14. europskoj konferenciji o čitanju Pismenost bez granica s poster-prezentacijom na temu Građa lagana za čitanje..

To je tek manji dio aktivnosti u koje je naša knjižnica uključena. Broj korisnika (oko 1200) pokazuje da je i to premalo te da novo vrijeme zahtijeva i novi, drugačiji pristup, svestranog čovjeka otvorenog za sve oblike suradnje.